Se’s afera pjevača Jelene Karleuše i nogometaša Ognjena Vranješa ne prestaje kišiti, a fotografija pjevača počela je kružiti na društvene mreže.

Naime, navodno je na slici Jelene Karleuše, bez ruža, podsolka, nenaseljena, u posve drugačijem izdanju iz kojeg smo viđeni u pojavama, u emisijama i na fotografijama na društvenim mrežama.

Podsjetimo, Jelena Karleuša i Ognjen Vranješ našli su se u središtu skandala kada su se javili njihovi dopisi i eksplicitne fotografije, dok se pjevačica razvela od Duška Tošića i oni su polemički, što su poricali. Jelena tvrdi da se kontroverzne slike uređuju, a iza riječi Vranješ stoji da je dvije godine bio blizu Karleuše.

Kozmetika se koristi već tisućama godina. Nepostojanje regulacije proizvodnje i uporabe kozmetike dovelo je do negativnih nuspojava, deformiteta, sljepoće, pa čak i smrti kroz stoljeća. Primjeri su prevladavajuća upotreba cerusa (bijelog olova) za pokrivanje lica tijekom renesanse i sljepoća koju je uzrokovala maskara Lash Lure početkom 20. stoljeća.

Egipatski muškarci i žene koristili su šminku kako bi poboljšali svoj izgled. Vrlo su voljeli olovke za oči i sjene u tamnim bojama, uključujući plavu, crvenu i crnu. Drevni sumerski muškarci i žene vjerojatno su prvi izmislili i nosili ruž za usne prije otprilike 5000 godina. Smrvili su dragulje i koristili ih za ukrašavanje lica, uglavnom na usnama i oko očiju. Također oko 3000. godine prije Krista do 1500. godine prije Krista, žene u drevnoj civilizaciji doline Inda primijenile su crvene nijanse na usne za ukrašavanje lica. Stari Egipćani su crvenu boju ekstrahirali iz fucus-algina, 0,01% joda, a neki bromni manit, ali je ta boja rezultirala teškom bolešću. Šminke s svjetlucavim efektima u početku su se koristile poput bisernate tvari koja se nalazi u ribljim ljuskama. Otkriveno je šest tisuća godina starih relikvija izdubljenih grobova drevnih egipatskih faraona.